SJEĆATE SE OHOLE SVEKRVE DŽEVRIJE IZ SERIJE “KAD LIŠĆE PADA”? Danas ima 77 godina i izgleda duplo mlađe, POGLEDAJTE NJEN NOVI IZGLED

Tursku seriju “Kad lišće pada”,pratili su mogi gledaoci u BiH.

Guler Okten, koja je u seriji igrala lik loše svekrve Dževrije danas ima 76 godine i glumila je u brojnim serijama i filmovima.

Uloga Dževrije donijela veliku popularnost u Turskoj ali i u regionu.

Okten je poptuno drugačija u privatom životu, o čemu svjedoče i fotografije koje smo pripremili za vas.

Stariji ljudi koji čuju zvukove klikanja, pucketanja ili škljocanja u ili oko zglobova koljena imaju veću vjerovatnost da će razviti osteoartritis od onih koji nemaju te simptome. Pucketanje ili škripanje u koljenima ukazuje da dolazi do razvoja hroničnih simptoma u vašem organizmu, te da trebate da reagujete na vrijeme.

Do pojave ovih simptoma obično doakzi kod osoba starije životne dobi, te kada oni čuju pucketanje, kliktanje, pa i škripanje pomisle kako dolazi do nastanka osteoporoze.

Osteoartritis predstavlja degerativno oboljenje zglobova, i ustvari je to najčešća vrsta artritisa. U većini slučajeva zahvata ruke, noge, koljenja, kao i kukove. Do razvoja ove zdravstvene tegobe dolazi kada je hrskavica između zglobova istrošena , jer je sasvim normalno da vremneom dolazi do njenog oštećenja i trošenja.

Kada je hrskavica oštećena onda kost dolazi u kontakt sa drugom kosti i tada osjećamo jaku bol, te dolazi do ukočenosti zgloba.

Ovo stanje prate i drugi simptomi , kao što su:
– oticanje
– oslabljena ili potpuno izgubljena fleksibilnost zgloba
– toplina na tom zglobu
– deformacija
– u koljenima dolazi do stvaranja kvržica

Kod svih oboljenih osoba ne dolazi do pojave svim simptoma, a oboljenje je najlakše otkriti pomoću rendgenskih snimaka.

Stariji ljudi koji čuju zvukove klikanja, pucketanja ili škljocanja u ili oko zglobova koljena imaju veću vjerovatnost da će razviti osteoartritis od onih koji nemaju te simptome, pokazuje nova studija američke medicinske škole Baylor College of Medicine.
– Osteoartritis (degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili artroza) najčešći je oblik artritisa.

Najčešće pogađa zglobove koljena, ruku, kukova i kralježnice. Do njega dolazi kad se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju istroši i uništava tijekom vremena te su kosti u dodiru jedna s drugom, što izaziva bol i ukočenost zgloba koljena – objašnjava dr. med. Tanja Pekez Pavliško.

Dodaje da su simptomi i povremeno oticanje, toplina i otečenost zglobova koljena, gubitak fleksibilnosti, deformacije i kvržice u koljenima, a može dovesti i do invalidnosti. Većina ljudi iznad 60. pokazuje bolest na rendgenskim snimkama, no samo trećina ih ima simptome. No čuju li škripanje u koljenima, u opasnosti su od razvoja kroničnih simptoma, upozoravaju istraživači ove studije provedene na gotovo 3500 sredovječnih i starijih ljudi.

Naime, 11 posto onih koji su rekli da su im koljena “uvijek” glasna razvili su simptome artritisa u koljenu u roku od godine dana, za razliku od 4,5 posto ljudi koji su rekli da im koljena nikad nisu klikala ili škripala. U skupini koja je prijavila da su koljena “ponekad” ili “često” glasna, oko osam posto razvilo je simptome artritisa koljena kroz godinu dana.

No rano otkrivanje pomaže spriječiti napredovanje artritisa. Često se postupno pogoršava, što možete usporiti održavanjem zdrave tjelesne težine kroz fizičku aktivnost i pravilnu prehranu.

– Ova istraživanja provedena na velikom broju ispitanika dokazuju ono što već godinama govorimo pacijentima: vodite računa o zglobovima jer oni osjete svaki višak kilograma.Gubljenje težine ključno je za smanjenje rizika od bolova u zglobovima koljena jer višak kilograma stavlja pritisak na koljena koji nose hrskavicu – upozorava dr. Pekez Pavliško.

Bolest može utjecati na sposobnosti pri hodanju, penjanju uz stepenice, ulaske u vozilo… Pri liječenju je važno uzeti u obzir tjelesnu težinu pa prema tome odrediti aktivnosti koje ne izazivaju bol. Važno je da se ne prestane s aktivnostima jer treba ostati u formi.

– Preporučuju se aktivnosti poput hodanja, vožnje sobnog ili običnog bickla, plivanja te regulacija tjelesne težine, no ne pretjerujte s fizičkim aktivnostima izvan svojeg ograničenja. Sve vježbe koje dovode do jačanja mišića natkoljenice pomažu u smanjenju tegoba, pa i obično višekratno savijanje i podizanje noge u koljenu – kaže Pekez Pavliško.

Izbjegavajte pritiske na zglobove, neprirodne pokrete, nošenje teškog tereta… Bol i upalu mogu olakšati i protuupalni lijekovi, no pazite jer pretjerana uporaba može dovesti do problema sa želucem i krvarenja. Nekad je potreban pregled ortopeda koji može predložiti zamjenu zgloba, kaže dr. Pekez Pavliško.